Svanula je nedjelja, 6.kolovoza 1944. godine, blagdan Preobraženja Gospodnjeg, 'Crna nedjelja', kako su je poslije prozvali Poljaci. U strahu od ustanka u Krakowu, nacisti pokreću veliku akciju hapšenja. Provaljuju u stanove, ulaze u dvorišta i kuće. Toga je dana uhićeno nekoliko tisuća krakovskih muškaraca.
Zvuk vojničkih čizama i glasova odzvanjao je i u jednoj kući uz rijeku Wislu, u naselju Debniki, u Tynieckoj ulici na broju 10. U podrumskom stanu nalazili su se mladi Karol Wojtyla, radnik u tvornici sode i tajni student teologije te Mieczyslaw Kotlarczyk, Karolov prijatelj iz Wadowica i suosnivač Rapsodijskog kazališta. Vani, u grmlju, čučala je Myeczyslawowa supruga, koja je spomenutu dvojicu nešto ranije preklinjala da se sakriju negdje u prostranom dvorištu.
Dvojica prijatelja prestrašeni su čekali da se progonitelji spuste niz stepenice i provale u taj mali i vlažni podrumski stan. No, začudo, nakon što su vojnici pretražili prostorije u prizemlju u podrum nisu ulazili. Napustili su dvorište. Kad je gospođa Kotlarczyk ušla u stan zatekla je Karola kako moli na koljenima. Njen suprug je blijed i nepomičan sjedio za stolom.
Bio je to pretposljednji dan koji je mladi Karol proveo u stanu u kojeg je doselio s ocem još krajem ljeta 1938. godine, nakon mature u Wadowicama i upisa polonistike na Jagelonskom sveučilištu.
Naime, saznavši za raciju nadbiskup Adam Stefan Sapieha odmah je poslao jednog svećenika da potraži Karola i prenese mu poruku da hitno dođe u nadbiskupski dvor. Kada je mladi Wojtyla, pored brojnih vojnih patrola, uspio doći do dvora rečeno mu je da obuče svećeničku reverendu. U slučaju da Gestapo zaustavi mladića nadbiskup Sapieha je bio spreman potvrditi da je to - njegov tajnik. Naime, tijekom Drugog svjetskog rata samo je u logor Dachau odvedeno tri tisuće svećenika.
"Svakoga sam dana mogao biti odveden u logor; iz kuće, kamenoloma ili tvornice, pokupljen s ulice. Često sam se pitao; toliko mojih vršnjaka je nestajalo, a zašto ne ja!?", kazao je Ivan Pavao II. u lipnju 1987. godine, prilikom trećeg posjeta Poljskoj.
Domagoj Pejić
